Od lopate do useljenja za šest mjeseci!

Datum objave: 25. ožujak 2019.

Kako se nekada gradilo i koliko se čekalo na useljenje?

Prije tridesetak godina, stari "meštri zidari" držali su se nepisanog pravila – izgrađeni objekt trebao je stajati pod krovom najmanje godinu dana prije nego što bi se započeli unutarnji fini radovi. Takav način gradnje bio je spor, ali siguran, jer je omogućavao prirodno isušivanje betona, žbuke i estriha.

Danas je situacija sasvim drugačija. Građevinski radovi su znatno ubrzani, investitori žele bržu dinamiku, a budući stanari žele useliti što prije. Useljenje nekoliko mjeseci nakon početka gradnje više nije iznimka, nego postaje standard.

Brža gradnja – veći rizik od vlage

U modernoj gradnji rokovi su svedeni na minimum – ponekad se od temelja do useljenja prođe jedva šest mjeseci. No, što se događa s vlagom koja ostaje zarobljena u zidovima i podovima?

Dodatni izazov predstavlja široka upotreba kompozitnih sustava toplinske izolacije i nepropusnih folija. Iako oni energetski štede, značajno usporavaju prirodni proces isušivanja, pa se vlaga često nema gdje „izvući“.

Na edukaciji o građevinskom isušivanju u Njemačkoj čuli smo da se potpuno isti problemi javljaju i na njihovom tržištu. Čak toliko, da pojedini izvođači svojim kupcima poklanjaju odvlaživače zraka kako bi izbjegli kasnije reklamacije i potencijalne sudske sporove.

Što se događa ako vlaga ostane zarobljena?

Betonska ploča, estrih, zidovi i žbuka sadrže znatnu količinu vode. Ako se u toj fazi zatvore slojevima poput:

hidroizolacije
termoizolacije
PVC folija
parketa, laminata ili pločica

vlaga nema kamo otići. Tada postupno migrira kroz zidove i izlazi direktno u prostor.

Kad se tome doda vlaga koju svakodnevno stvaramo – kuhanje, tuširanje, pranje, sušenje rublja – rezultat je prekomjerna vlažnost zraka, a problemi su najvidljiviji u zimskim mjesecima: orošeni prozori, mokri kutovi, nastanak plijesni iza ormara i neugodan miris koji ne bi smio biti u novom objektu.

Koliko vlage ostaje u novogradnji?

Na stručnom seminaru u Njemačkoj čuli smo podatak koji mnoge iznenadi:

🏠 Nedovoljno osušena zgrada u prve tri godine troši i do tri puta više energije za grijanje.

Osim toga, prosječna obiteljska kuća sadrži između 3.000 i čak 20.000 litara vode ugrađene kroz beton, estrih, žbuku, temelje i mase za izravnavanje.

Što mislite – gdje je ta voda?
Da je isparila sama od sebe… malo morgen!
Bez pravilnog isušivanja, ostaje zarobljena duboko u konstrukciji i polako izlazi godinama.